Umjetna inteligencija (AI) nije samo moderni tehnološki trend – njezini korijeni sežu desetljećima unatrag, a njezin razvoj obilježen je velikim napretkom u znanosti, tehnologiji i filozofiji.
Kroz povijest, ljudska želja za stvaranjem inteligentnih strojeva i automata postala je sve izraženija, što je dovelo do nastanka onoga što danas nazivamo umjetnom inteligencijom.
Kratka povijest umjetne inteligencije
1943.
Warren McCulloch i Walter Pitts razvijaju prvi matematički model neuronske mreže, čime postavljaju temelje za razvoj AI-a.
1950.
Alan Turing predlaže Turingov test, standard za procjenu sposobnosti strojeva da oponašaju ljudsku inteligenciju.
1956.
Dartmouth konferencija formalno označava početak istraživanja umjetne inteligencije kao znanstvene discipline.
1966.
Stvoren je ELIZA, jedan od prvih računalnih programa za obradu prirodnog jezika koji simulira razgovor s čovjekom.
1972.
Stvoren je MYCIN, prvi ekspertski sustav koji pomaže u dijagnostici bolesti na temelju medicinskih podataka.
1980.
Počinje razdoblje ekspertskih sustava, gdje se AI koristi u rješavanju specifičnih zadataka u industriji.
1997.
IBM-ov Deep Blue pobjeđuje šahovskog prvaka Garryja Kasparova, što je prvi put da je računalo pobijedilo čovjeka u šahu.
2011.
IBM-ov Watson pobjeđuje ljudske natjecatelje u kvizu Jeopardy, demonstrirajući napredak u obradi prirodnog jezika.
2012.
Duboko učenje postiže velik napredak s pobjedom neuronskih mreža na natjecanju ImageNet, što je otvorilo nove mogućnosti za analizu slika.
2016.
Google DeepMindov AlphaGo pobjeđuje svjetskog prvaka u igri Go, što je smatra se jednim od najvećih postignuća u AI-u.
2020.
OpenAI razvija GPT-3, jedan od najnaprednijih jezičnih modela, sposoban generirati ljudski nalik tekst.
2023.
OpenAI lansira GPT-4, napredniji jezični model koji pokazuje još veću preciznost i razumijevanje složenih tekstualnih upita, značajno unapređujući interakcije između ljudi i AI sustava.
2024.
Daljnji napredak u kvantnom računalstvu i njegovoj primjeni u umjetnoj inteligenciji otvara nove mogućnosti za rješavanje složenih problema koje klasična računala ne mogu učinkovito obraditi, što postavlja temelje za još veću primjenu AI-a u znanosti i industriji.
Detaljniji pregled razvoja umjetne inteligencije
Prvi koraci prema razvoju umjetne inteligencije mogu se pratiti unatrag do antike, kada su filozofi poput Aristotela razmišljali o mogućnosti stvaranja “mehaničkog uma”. Tijekom stoljeća, znanstvenici i izumitelji stvarali su automatske strojeve, što je predstavljalo preteču modernih koncepata AI-a.
No, tek u 20. stoljeću počinju pravi napori za stvaranjem strojeva koji mogu simulirati ljudsku inteligenciju. Alan Turing, britanski matematičar, odigrao je ključnu ulogu u tim počecima. Turing je 1950. godine postavio temeljni okvir za umjetnu inteligenciju svojim esejem “Computing Machinery and Intelligence” i Turingovim testom, koji je služio kao prvi test za procjenu sposobnosti strojeva da oponašaju ljudsko ponašanje.
Prvi koraci u istraživanju AI-a
Razvoj umjetne inteligencije kao formalnog znanstvenog polja započeo je 1956. godine na Dartmouth konferenciji. Taj događaj se često smatra rođenjem umjetne inteligencije kao znanstvene discipline, te su istraživači tada definirali različite vrste umjetne inteligencije i njihove ciljeve. Istraživači su postavili temelje za budući razvoj strojeva koji mogu učiti i donositi odluke.
Kroz 1960-e i 1970-e, znanstvenici poput Johna McCarthyja, koji je skovao sam pojam “umjetna inteligencija”, te Marvin Minsky, jedan od osnivača laboratorija za umjetnu inteligenciju na MIT-u, nastavili su raditi na razvoju strojeva koji su mogli rješavati složene probleme i donositi odluke na temelju podataka. U tom razdoblju su stvoreni prvi računalni programi koji su mogli igrati igre poput šaha i rješavati matematičke probleme.
Zlatno doba i AI zima
Tijekom 1970-ih i 1980-ih, umjetna inteligencija doživljava svoju prvu fazu velikog rasta, s fokusom na razne primjene umjetne inteligencije. Stvoreni su brojni ekspertski sustavi – programi koji su mogli simulirati odluke stručnjaka u specifičnim područjima poput medicine i financija. Jedan od poznatijih primjera bio je MYCIN, sustav razvijen za dijagnosticiranje bakterijskih infekcija.
No, unatoč početnom entuzijazmu, AI istraživanje suočilo se s brojnim preprekama, osobito kada je postalo jasno da su računalni resursi ograničeni, a algoritmi nedovoljno razvijeni za složenije zadatke. Taj period, poznat kao AI zima, trajao je od kraja 1980-ih do sredine 1990-ih, tijekom kojeg su sredstva za istraživanje bila smanjena, a entuzijazam prema razvoju umjetne inteligencije splasnuo.
Povratak interesa za AI
Krajem 1990-ih i početkom 21. stoljeća, umjetna inteligencija je ponovno došla u središte pozornosti, ponajprije zahvaljujući napretku u procesorskoj snazi i razvoju novih algoritama za strojno učenje. Ključni trenutak bio je 1997. godine kada je IBM-ov računalni sustav Deep Blue pobijedio svjetskog šahovskog prvaka Garryja Kasparova. To je pokazalo kako strojevi mogu nadmašiti ljude u složenim intelektualnim zadacima.
Nadalje, 2010-ih godina umjetna inteligencija ulazi u fazu ekspanzije zahvaljujući razvoju neuronskih mreža i dubokog učenja. Ove tehnologije omogućuju računalima da analiziraju ogromne količine podataka i donose zaključke s nevjerojatnom točnošću, što je dovelo do primjene AI-a u mnogim područjima, uključujući zdravstvo, ekonomiju, autonomna vozila i mnoge druge industrije.
Umjetna inteligencija danas
Danas je umjetna inteligencija sveprisutna. Njene aplikacije možemo vidjeti u svakodnevnom životu – od glasovnih asistenata poput Alexa i Google Assistanta do autonomnih vozila i naprednih sustava za obradu podataka. AI je također postao ključni alat u medicini, gdje pomaže u dijagnostici bolesti, te u financijama, gdje se koristi za analizu tržišnih trendova. Različite vrste umjetne inteligencije donose specifične koristi ovisno o industriji.
Kao što povijest pokazuje, umjetna inteligencija nije samo tehnologija budućnosti – ona je već sada duboko integrirana u naše društvo, a njezin daljnji razvoj ne prestaje fascinirati znanstvenike, istraživače i tehnološke entuzijaste diljem svijeta.
Zaključak
Povijest umjetne inteligencije pokazuje kako su ljudske težnje za stvaranjem strojeva koji mogu razmišljati, učiti i donositi odluke evoluirale kroz desetljeća. Od prvih matematičkih modela neuronskih mreža do suvremenih primjena dubokog učenja i autonomnih sustava, umjetna inteligencija prošla je dug put i postala ključni faktor u mnogim industrijama. S obzirom na trenutni tempo razvoja, možemo očekivati još značajnije promjene u budućnosti, uključujući razvoj opće i superumjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija nije samo tehnologija budućnosti; ona već sada duboko utječe na naš svakodnevni život i industrije, te će nastaviti oblikovati način na koji radimo, komuniciramo i živimo u godinama koje dolaze.
FAQ (Često postavljana pitanja)
1. Kada je započeo razvoj umjetne inteligencije?
Razvoj umjetne inteligencije službeno je započeo 1956. godine na Dartmouth konferenciji, kada je umjetna inteligencija definirana kao znanstvena disciplina.
2. Koji je najvažniji događaj u ranoj povijesti AI-a?
Jedan od najvažnijih trenutaka bio je razvoj Turingovog testa 1950. godine, kojim je Alan Turing postavio standard za procjenu sposobnosti strojeva da oponašaju ljudsko ponašanje.
3. Što je “AI zima”?
"AI zima" je razdoblje tijekom 1980-ih i 1990-ih kada je interes za umjetnu inteligenciju opao zbog ograničenih računalnih resursa i nedovoljne učinkovitosti algoritama, što je rezultiralo smanjenim financiranjem i istraživanjem.
4. Koji je bio prekretnica u povijesti AI-a?
Prekretnica se dogodila 1997. godine kada je IBM-ov Deep Blue pobijedio svjetskog šahovskog prvaka Garryja Kasparova, što je dokazalo sposobnost AI-a u složenim intelektualnim zadacima.
5. Kako se umjetna inteligencija koristi danas?
Danas se primjena umjetne inteligencije može vidjeti u raznim industrijama, uključujući zdravstvo, financije, autonomna vozila, obradu podataka, glasovne asistente i mnogo više.
6. Što očekujemo od budućnosti umjetne inteligencije?
Očekuje se daljnji napredak u razvoju opće umjetne inteligencije (OUI) koja bi mogla obavljati širok spektar zadataka nalik ljudskoj inteligenciji, kao i daljnji razvoj superumjetne inteligencije (SUI) koja bi mogla nadmašiti ljudsku inteligenciju.